Danas se obilježava 110. Međunarodni dan žena. Osvrnut ćemo se na povijest dana, ali i na svrhu obilježavanja.
Tokom 20. stoljeća, industrijske radnice započele su borbu za jednake uvjete rada za oba spola.
8. ožujka 1857. održan je jedan od bitnijih protesta radnica, ugašen od strane policije. Dva mjeseca nakon, radnice osnivaju prvi radnički sindikat.
U budućnosti, 8. ožujka simbolično će postati datum održavanja protesta za prava žena. Najpoznatija organizacija žena dogodila se 8. ožujka 1908. kad je 15.000 žena marširalo kroz New York zahtijevajući kraće radno vrijeme, pravo glasa te bolje životne i radne uvjete.
U početku I. svjetskog rata žene širom Europe su održale demonstracije za mir, nastavljajući borbu za pravedan, jednak i nenasilan svijet, simbolično na odabrani datum- 8. ožujka 1913.
Iako se u zapadnjačkom svijetu umjesto Dana žena za ženska postignuća i ravnopravnost uglavnom veže i slavi Majčin dan, majčinstvo nije jedina uloga žene pa je tako nužno razlikovati i slaviti Dan žena.
Na današnji dan slave se znanstvena, politička, književna, društvena i slična postignuća ženske populacije. Naglašavaju se trenutni problemi rodne nejednakosti te se upućuje na potrebu za rekonstruiranjem sustava opresivnog za žene.
Malala Yousafzai
Pakistanska aktivistica za prava žena i djece. Dobitnica Nobelove nagrade za mir u 17 godini života .
Njena radikalna borba za pravo edukacije, jednakosti i eliminaciju siromaštva izazvala je burne reakcije konzervativnih članova talibanske zajednice te je preživjela napad vatrenim oružjem 2012. godine. Ugrađena joj je pločica od titana kako bi joj se pokrila rupa u lubanji nastala pucnjem u glavu i vrat te kako bi joj se vratio sluh izgubljen u napadu.
Otvorene su škole za siromašnu djecu u čast Malali diljem Pakistana.
Simone de Beauvoir
Spisateljica, intelektualka, egzistencijalistička filozofkinja, politička aktivistkinja, feministkinja i društvena teoretičarka. Autorica je djela ,, Drugi spol” – knjiga koja je glavno uporište modernog feminizma. Simone postaje jednom od najpoznatijih i najutjecajnijih feministica svih vremena te svojim radom utječe i na razna djela egzistencijalističkih pisaca, a i potiče sudjelovanje muškog roda u feminističkom pokretu.
Emma Watson
Još u svojim mladim glumačkim danima, unatoč brojnim kritičarima, Emma se borila za prava žena i otvoreno komunicirala o problemima spolne diskriminacije te skretala pažnju Hollywooda na pitanje ženskog prava. Ambasadorica je pokreta HeForShe – pokret muškaraca feminista.
Maya Angelou
Književnica, pjevačica, glumica. Žustro je poticala razgovore o silovanju, rodnoj i rasnoj nejednakosti te je autorica mnogih utjecajnih književnih djela.
Audre Lorde
Književnica, pjesnikinja, feministkinja i aktivistkinja. Njena djela fokusirana su na klasnu, rasnu, spolnu nejednakost, ali i na razbijanje predrasuda o seksualnim orijentacijama.
Margaret Atwood
Novelistkinja, pjesnikinja i književna kritičarka te začetnica kanadskog ženskog pisanja. Njeno najpoznatije djelo je Sluškinjina priča, a temu feminizma Margaret provlači kroz razne žanrove poput znanstvene fantastike, komedije i sl.
Marija Jurić Zagorka
Osnovala prvi hrvatski časopis za žene- Ženski list. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.
Želim o ovoj temi znati više:
Simone de Beauvoir- Drugi spol
Chimamanda Ngozi Adichie- Svi bismo trebali biti feministi
Draga Ijeawele ili feministički manifest u petnaest savjeta
Louisa May Alcott- Male žene
Sylvia Plath- Stakleno zvono
Rupi Kaur- Sunce i njeni cvjetovi
Toni Morrison- Oko savršeno modro
Margaret Atwood- Sluškinjina priča
Mies i Shiva- Ekofeminizam